Спољашни дио куће је уређен
Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU
Turisti prolaze, stanari obilaze, a kulturno dobro propada
Opština Cetinje stanare zgrade u Ulici Njegoševoj 78 upućuje na Upravu za zaštitu kulturnih dobara, Uprava ih upućuje na sekretarijate Opštine, Direktorat za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija se ne oglašava, a vlasnici stanova u kući na Cetinju više od decenije ne koriste svoj prostor
Kada prođete Cetinjem, Ulicom Njegoševom, kuća na broju 78, na kojoj stoji spomen-ploča u znak sjećanja na ubistvo komuniste Marka Mašanovića 1930. godine, spolja ničim ne odaje da postoje problemi. Doslovno po onoj narodnoj, "spolja gladac, iznutra jadac". Jer, ova kuća, koja je spomenik kulture od 1952. godine, ujedno je i stambena zgrada. No, duže od deceniju vlasnici stanova i stanarskog prava nemaju uslove za normalan život, odnosno mogućnost da koriste svoj stambeni prostor. I dok pišu dopise ministrima kulture, predsjednicima i organima Opštine Cetinje, kao i različitim državnim organima i ustanovama, dok se pišu elaborati i izdvaja, pa nestaje novac za restauraciju, konzervaciju i adaptaciju, oni i dalje ne mogu koristiti svoje stanove. Jer, unutrašnjost je devastirana, a izuzetan, gorući problem su elektroinstalacije.
Problemi sa stanovanjem u kući staroj 120 godina, počeli su još 2000-ih, kada je krov počeo da propada, a sasvim su se pogoršali 2014. godine, kažu Borislav Ljesar i supružnici Željka i Zoran Adžić.
Kako je riječ o zaštićenom kulturnom dobru, vlasnici stanova i stanarskog prava ništa ne mogu da rade na svoju ruku. Da bi bilo šta popravljali, moraju imati odobrenje nadležnih opštinskih i državnih organa. Nada da će nešto uspjeti da urade po pitanju konzervacije i sanacije, a samim tim i adaptacije prostora, pojavljuje se kada su stručnjaci Uprave za zaštitu kulturnih dobara (UZKD) 2014. na zahtjev tadašnjeg Ministarstva kulture obišli kuću i u izvještaju konstatovali da u njoj nije sigurno boraviti i da se oštećenja moraju sanirati.
– Tada je urađen i projekat - elaborat za sanaciju i adaptaciju, a Ministarstvo kulture je Opštini Cetinje uplatilo 30 hiljada eura, 27. decembra 2014, za izvođenje radova, a koji su, već narednog dana nestali sa žiro-računa Opštine Cetinje – kaže Ljesar.
Nova nada da će se nešto promijeniti nakon niza dopisa različitim čelnicima, ustanovama i državnim organima pojavila se 2024. godine. I to nakon sastanka s ministarkom kulture i medija Tamarom Vujović i čelnicima cetinjske Opštine. Nakon toga okrečena je fasada kulturnog dobra i djelimično je saniran krov. U unutrašnjosti zgrade nije urađeno ništa, tvrde naši sagovornici, prilažući fotografije o ruiniranoj unutrašnjosti objekta. Zbog toga i dalje ne mogu da borave u ovom prostoru.
O svemu su, kažu, blagovremeno obavijestili Opštinu Cetinje, a tamo im je rečeno "da to moraju srediti sami", pozivajući se na zakone koji uređuju pitanja etažne svojine. Neki od njih su otkupili stanove, dok drugi imaju stanarsko pravo.
– Projekat još iz 2014. godine postoji, i to sa svim razrađenim fazama – kaže Ljesar. On napominje da ga je izradio prof. Goran Radović. Trebalo je da bude sanirana – obnovljena zgrada. Međutim, Ljesar i Adžići kažu da su danas ponovo na početku.
Ljesar podsjeća da se Opština Cetinje na svojim društvenim mrežama pohvalila kako su kompletno adaptirali krov i fasadu, restaurisali ogradu, zamijenili vrata i prozore, dok će drveno stepenište izgraditi naredne godine kada će zamijeniti i stare elektroinstalacije, i da su, prostom računicom, za to utrošili čak 90 hiljada eura. To je, kaže Ljesar, bio razlog da reaguje, na što je Opština izmijenila svoju objavu. A, nakon fasade i krova, na zgradi i u zgradi ništa nije rađeno.
Ljesar smatra da projekat iz 2014. sadrži sve što je potrebno za kompletnu obnovu zgrade. Niko tokom 12 godina nije ukazao na manjkavosti projekta, potrebu njegove dorade.
– Opština Cetinje nikada nije odgovorila gdje je 30 hiljada eura koje im je Ministarstvo kulture uplatilo 2014, i kako to da se na opštinskom sajtu sada pojavljuje cifra od 90 hiljada eura za radove urađene na kući tokom 2024. godine. Ako su potrošili 90 hiljada, neka samo pokažu papire i radove koji toliko koštaju – navodi Ljesar dodajući da "nema nikakvog zapisnika o prijemu izvedenih radova".
– Ova je kuća paradigma Crne Gore i priče o zaštiti kulturnih dobara – ističe Ljesar.
On ukazuje i na činjenicu da je Opština raspisivala tender za odabir izvođača radova na kući 2024. godine, a sami kažu "da projekat ima manjkavosti".
Saznajemo da su tokom godina stanari pokušavali da ponešto urade unutar kuće, ali iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara brzo bi ih sprječavali u tome. Prije tri mjeseca ponovo je Ljesar bio u Opštini, ovoga puta sa još jednim stanarom – Srđanom Grahovcem, ali naišli su na nerazumijevanje nadležnih.
– Iz Opštine su htjeli da objekat "našminkaju", jer tuda prolaze turisti – pojašnjava Ljesar, ističući da se može desiti da se zbog neispravnih elektroinstalacija desi i požar, i da se tada neće moći pričati o zaštiti kulturnih dobara, već o krivičnoj odgovornosti.
Sa problemima koje imaju obavijestili su direktorku Direktorata za zaštitu kulturne baštine u Ministarstvu kulture i medija Dobrilu Vlahović. Ona je, kaže Ljesar, konstruktivno predlagala da Opština Cetinje, ako nema dovoljno novca za dovršetak radova, aplicira na neki od konkursa Ministarstva opredijeljenih u svrhu zaštite kulturnih dobara. No, iako je rukovodiocima Opštine iznio tu mogućnost – oni to nijesu uradili, koliko je njemu poznato.
Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU