Eksplozija u glavi bez zvuka: Zastrašujući poremećaj sna koji pogađa milione

Da li ste čuli za sindrom "eksplodirajuće glave"? Stručnjaci ga opisuju kao parasomniju u kojoj osoba prilikom uspavljivanja doživi iznenadan glasan zvuk u glavi, bez stvarnog spoljnog izvora, što izaziva snažan strah, ubrzan rad srca i osjećaj zbunjenosti.

Sindrom "eksplodirajuće glave", poznat kao EHS, spada u parasomnije, grupu poremećaja sna koje karakterišu neuobičajeni i neprijatni doživljaji koji prekidaju san. U istu grupu spadaju i fenomeni poput paralize sna, kada osoba ne može da se pomeri ili govori prilikom uspavljivanja ili buđenja, kao i takozvani "sleep starts", nagli nevoljni trzaji mišića dok tonemo u san.

Iako ime ovog sindroma zvuči zabrinjavajuće, stručnjaci naglašavaju da EHS nije opasan i ne smatra se znakom oštećenja mozga. Profesorka Flavi Voters sa Škole za psihološke nauke na Univerzitetu Zapadne Australije objašnjava da kod ovog stanja osoba "čuje" iznenadan zvuk u glavi. Riječ je o čulnom doživljaju koji nastaje u mozgu, a ne o stvarnom spoljašnjem zvuku, i javlja se prilikom uspavljivanja ili buđenja, najčešće u trenucima pospanosti.

Ljudi epizode EHS-a opisuju kao zvuke iznenadne buke, eksplozije, zujanje struje, lupanje vratima ili vatromet. Napadi obično traju svega nekoliko sekundi i nakon potpunog buđenja ne ostavljaju vidljive simptome. Neki imaju samo jedno ovakvo iskustvo u životu, dok drugi prolaze kroz povremene epizode ili kratke serije napada prije nego što se stanje spontano smiri. Mnogi se tada uplaše da su doživjeli moždani udar ili epileptični napad, ili da se dogodilo nešto katastrofalno, dok drugi ovo iskustvo tumače kao paranormalnu ili zlokobnu pojavu.

Strah i nelagodnost koji prate EHS nisu posledica bola, već zbunjenosti i snažne reakcije alarmnog sistema tijela. Mozak je tada delimično budan, dezorijentisan i nakratko aktivira reakciju "bori se ili bježi". Kod onih koji sumnjaju da su doživjeli ovakav poremećaj, stručnjaci izdvajaju nekoliko prepoznatljivih znakova. Prvi i osnovni znak je iznenadan, glasan zvuk koji naglo probudi osobu, iako u okolini nema stvarnog izvora buke. Predavač psihologije na Univerzitetu u Jorku, lekar Den Denis, navodi da epizode obično uključuju kratak, ali vrlo glasan zvuk tokom prelaska iz budnosti u san. Zvukovi traju svega nekoliko sekundi, izrazito su intenzivni i uvijek bez vidljivog spoljnog uzroka.

Većina ljudi tokom napada ne osjeća fizički bol, prema podacima Klivlend klinike. Ipak, dio oboljelih prijavljuje kratkotrajan bol u glavi. Fizički bol se javlja kod manjeg broja osoba.

Sindrom "eksplodirajuće glave" ne ograničava se samo na auditivne doživljaje. Neki oboljeli prijavljuju i kratkotrajne vizuelne halucinacije poput bljeskova jake svjetlosti.

Pored toga, dio ljudi tokom epizode osjeća snažne tjelesne senzacije. Opisani su talasi intenzivne toplote koji prolaze kroz gornji dio tijela. Voters dodaje da neki opisuju "struju koja prolazi kroz tijelo" ili čak "izvantjelesne doživljaje".

Zbog iznenadnog buđenja i šoka, nisu rijetke ni izražene fiziološke reakcije. Neki ljudi osjećaju pojačan rad srca. Klivlend klinika navodi da oboljeli često prijavljuju i preznojavanje, kao i otežano disanje nakon naglog buđenja.

Tokom EHS epizoda česti su i iznenadni trzaji i grčenje mišića. Stručna literatura navodi da je EHS poznat ljekarima još od 19. vijeka. Denis ističe da je sindrom najranije dokumentovan 1876. godine, dok Voters podsjeća na zapise prema kojima je francuski filozof Rene Dekart možda doživio sličan fenomen još 1619. godine. Ipak, savremena medicina ga jasno opisuje kao bezopasno stanje.

"Uprkos dramatičnom nazivu, sindrom ‘eksplodirajuće glave’ je bezopasan“, naglašava profesorka Voters. Tačan uzrok nije do kraja razjašnjen, ali jedna od teorija ga povezuje sa procesima koji stoje iza senzornih halucinacija prilikom uspavljivanja. Kako pojašnjava, dok tonemo u san različiti delovi mozga se postepeno isključuju u precizno koordinisanom sledu. Kod EHS-a, taj proces može biti poremećen gašenjem neurona koji inače koče slušnu obradu informacija, pa mozak ovaj poremećaj tumači kao iznenadan snažan zvuk.

Fenomen EHS-a može pogoditi bilo koga, ali se nešto češće javlja kod žena. Osobe koje već pate od drugih poremećaja spavanja, poput nesanice ili paralize sna, češće prijavljuju ove epizode. Procjenjuje se da se EHS javlja kod najmanje 10 odsto populacije, a oko 30 odsto ljudi će ga doživjeti barem jednom u životu.

Kao vid samopomoći preporučuje se rešavanje problema sa snom poput nesanice, smanjenje umora, kao i tehnike opuštanja, svjesnosti i vježbi disanja. Voters napominje da se svakako treba obratiti ljekaru ako se epizode javljaju često, značajno narušavaju kvalitet života ili izazivaju snažnu emocionalnu patnju, prenosi The Sun.