"Ispravljanje" duga kao arčenje državne imovine

Reakcija Milatovića uslijedila je nakon što je premijer Milojko Spajić izjavio da je izmjenama i dopunama Zakona o statusu dinastije, Petrovićima vraćen dvorac na Kruševcu i da su konačno time "završili u potpunosti rehabilitaciju i ispravili dugogodišnji institucionalni dug". 

Iz Milatovićevog kabineta su kazali da je dvorac na Kruševcu kulturna baština Crne Gore i dobro svih građana.

– Ako Vlada ovako "ispravlja" dugove, sjutra svako može da traži svoj dio države – kazali su iz kabineta predsjednika države.

Prethodno je Spajić kazao da se vraćanjem dvorca u kojem je rođen otac princa Nikole pokazuje poštovanje prema tradiciji i istoriji Crne Gore i time završava proces koji je trebalo da se sprovede još prije više od decenije, ali za šta, do sada, kako je naveo, nije bilo političke volje.

– Izmjenama i dopunama Zakona o statusu dinastije, Petrovićima smo vratili dvorac na Kruševcu i tako konačno završili u potpunosti rehabilitaciju i ispravili dugogodišnji institucionalni dug, prvenstveno prema princu Nikoli koji decenijama s ponosom i dostojanstvom afirmiše Crnu Goru širom svijeta – naveo je Spajić, dodajući da će država od naredne godine podržavati rad Fondacije Petrović Njegoš sa 100.000 eura.

(VIDEO) Izglasan Zakon o statusu dinastije Petrović Njegoš, "nasilna aneksija" ostala u tekstu

Da Zakon o statusu potomaka porodice Petrović Njegoš, koji je preksinoć usvojila Skupština, ne predstavlja izolovani primjer imovinske i društvene rehabilitacije jedne porodice, već da je to početak sistemskog zakonodavnog procesa koji je ljekovit za društvo i zdrav za budući odnos države prema privatnoj svojini, smatra predsjednik Komisije za povraćaj i obeštećenje Bar Božidar Čarmak. U svom reagovanju povodom novousvojenog zakona, Čarmak je kazao da ovaj propis predstavlja više nego snažan podstrek države procesu restitucije u Crnoj Gori i vraćanja imovine porodicama, zadužbinama, crkvama i vjerskim zajednicama, oduzete kroz istoriju pod izgovorom različitih ideoloških i političkih argumenata.

– Smatram da je predsjednik Skupštine Andrija Mandić postupio hrabro i državnički kada je ovaj predlog zakona stavio na dnevni red i faktički objavio početak sveobuhvatnog zakonodavnog procesa, čiji je cilj imovinska i društvena rehabilitacija svih pojedinaca i društvenih grupa pogođenih provođenjem pravnog i administrativnog nasilja nad imovinom, pod izgovorom ideoloških i političkih razloga – ocijenio je Čarmak.

Iako je postupak restitucije započet prije više od 20 godina, Čarmak cijeni da je evidentno da je u državnoj upravi on do sada sprovođen nevoljno, u lošem zakonodavnom ruhu koje ne omogućava djelotvoran proces restitucije.

– Ilustracije radi, predviđeni posebni zakon za restituciju crkvama i vjerskim zajednicama nikada i nije donijet ironično dugo, za preko 20 godina od dana zakonske obaveze – dodaje on.

Čarmak ističe da kroz ovaj postupak država shvata da je proces restitucije jednako važan kapitalni projekat kao što je to auto-put i druga inženjerska infrastruktura, jer je to, kako naglašava, pitanje djelotvornog demokratskog odnosa prema privatnoj svojini i sposobnosti države da zaštiti privatnu svojinu.

– Ovdje ne treba zažmuriti i pred potrebom značajne izmjene procesnih odredbi Zakona o povraćaju i obeštećenju koji se primjenjuje na fizička i pravna lica, jer je to jedini djelotvorni način da se stavi tačka na postupak restitucije koji formalno traje preko 20 godina – istakao je Čarmak.