Od crnogorske njive do evropske trpeze

Princip "od njive do trpeze", to jest kontrola cijelog lanca hrane, suština je poglavlja 12 – bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor, kazali su "Danu" iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove. Odgovarajući na pitanja "Dana", iz te institucije su kazali da će mali proizvođači džemova i proizvoda od voća morati da ispune osnovne higijenske i bezbjednosne uslove koji važe u EU. To su registrovana proizvodnja, sledljivost sirovine, higijenski uslovi prostora i opreme, kontrola rizika u proizvodnji, pravilno deklarisanje i odgovorna prodaja.

– Proizvođač voćnih proizvoda moraće da obezbijedi da je voće poznatog porijekla, zdravstveno ispravno i pravilno skladišteno; da se proizvodnja obavlja u čistim i namjenskim prostorijama; da se koriste bezbjedna voda, oprema i ambalaža pogodna za kontakt sa hranom; da proizvod ima ispravnu deklaraciju, rok trajanja i uslove čuvanja. Posebno će biti važno vođenje evidencija – od nabavke voća do prodaje gotovog proizvoda – objašnjavaju iz Uprave za bezbjednost hrane.

Usljed novih zakonskih regulativa, pčelari će morati da vode računa o registraciji gazdinstva/proizvodnje, sledljivosti meda, higijeni pri vrcanju, skladištenju i punjenju, zdravstvenom stanju pčelinjih zajednica, kao i o pravilnom deklarisanju meda. Iz Uprave objašnjavaju da će ambalaža morati biti bezbjedna za kontakt sa hranom, a potrošač mora da ima jasnu informaciju o porijeklu, vrsti i proizvođaču meda.

Gazdinstvo porodice Čepić u pljevaljskom selu Hoćevina bavi se mješovitom proizvodnjom, a imanje, koje je u porodičnom vlasništvu oko 200 godina, u kontinuitetu do danas koristi se za zemljoradnju i stočarstvo. Mladi poljoprivrednik Miloš Čepić poručuje da novi zakoni i regulative nose i ogromne izazove sa sobom, te da mu je jasno da se naši zakoni moraju uskladiti sa evropskim, ali se pita koliko su mali proizvođači spremni na to.

Gazdinstvo Čepić se bavi mješovitom proizvodnjom

- Ustupljena fotografija

– Posebno sam zabrinut da nam se ne desi hrvatski scenario kada su mnogi poljoprivredni proizvođači, zbog nemogućnosti da se izbore sa novim pravilima igre, bili prinuđeni da odustanu od svoje proizvodnje – naglasio je on.

Voće, povrće, cvijeće i rasad, te druge proizvode koje proizvode na svom imanju, gazdinstvo Čepić plasira na gradskoj pijaci. O onome što ih čeka ubuduće, Miloš se dosad mahom informisao na internetu, iz čega je zaključio da takav vid proizvodnje i prodaje neće doživjeti drastične promjene.

– Ipak, noviteti će biti u vođenju striktne evidencije o korišćenju pesticida, insekticida, vještačkog đubriva i to za svaku kulturu i svaku parcelu ponaosob. Takođe, moraćemo voditi evidenciju o količini proizvedene robe, skladištenju, transportu na pijacu ili vraćanje iste u skladište. Moraćemo imati sertifikate o stručnom osposobljavanju za korišćenje pesticida. Ono što moram naglasiti, jeste da nisam siguran šta će se tačno promijeniti i nadam se da se promjene neće desiti preko noći već da ćemo imati period adaptacije kako ne bismo zapali u nepotrebne probleme ili izgubili prijeko potrebne subvencije zbog nekih tehnikalija – rekao je Čepić za "Dan".

Apelovao je na nadležne da organizuju određene obuke ili predavanja informativnog karaktera.

– Prema nekim informacijama, ono što donose nove regulative jeste i ulazak u PDV sistem ako, recimo, naše proizvode prodajemo marketima ili vršimo kućnu dostavu, zatim plaćanje preko računa ili izdavanje fiskalnih računa. Bojim se da će mali proizvođači umjesto olakšanja dobiti otežavajuće okolnosti, posebno što se tiče prodaje – istakao je on.

Ovaj mladi poljoprivrednik iz Pljevalja ukazuje da ćemo otvaranjem tržišta biti preplavljeni raznim proizvodima iz čitave EU.

– Neko ko kod nas proizvodi krompir na površini od nekoliko hektara teško će se takmičiti sa proizvođačem iz Francuske koji obrađuje na desetine, pa čak i stotine hektara. Mislim da će isto biti pogođeni i proizvođači mlijeka i mljekare. Ono što će vjerovatno ostati nepromijenjeno jeste potražnja za kvalitetnim domaćim, svježim proizvodom, za nečim što se izdvaja, poput pljevaljskog sira ili njeguškog pršuta. Mada, pitanje je da li će broj proizvođača opasti nakon totalnog usklađivanja zakona – naglašava on.

Princip ovakve kontrole lanca ishrane nazvanog "od njive do trpeze" je, kako dodaje, odličan za zaštitu potrošača jer više neće morati samo da vjeruju proizvođaču na riječ već će imati i uvid u dokaze za to.

– Za nas, sa druge strane, to su dodatne obaveze i dodatni izdaci – naglasio je on, ukazujući na potrebu konkretne edukacije i informisanja poljoprivrednika o svim aktuelnim i budućim promjenama kako bi se na vrijeme prilagodili.

I u Upravi smatraju da će prilagođavanje na nove okolnosti i uslove biti izazovno, naročito za male proizvođače koji rade u kućnim ili poluformalnim uslovima. Ipak, kako poručuju, cilj nije gašenje domaće proizvodnje, već njeno uvođenje u legalne i bezbjedne tokove.

– Uz prelazne rokove, obuke, savjetodavnu podršku i realne uslove za male proizvođače, ovaj proces može da poveća konkurentnost, a ne da smanji proizvodnju – naglašavaju iz Uprave za bezbjednost hrane, na čijem je čelu Vladimir Đaković.

Kada je u pitanju prilagođavanje evropskim regulativama, za pčelara Danila Vukovića to će biti izazovno, "ali pčelari koji su odgovorni prema svojim pčelama, biće odgovorni i prema izazovima".

– Ono što će u svemu biti najveći problem jeste državna administracija koja će biti najveća prepreka i problem pri ispunjavanju zahtjeva iz navedenog poglavlja. Tim prije jer su pčelari naučili od pčela da svak, bez ostatka, mora da obavlja svoja zaduženja, što nije slučaj sa administracijom, gdje pčelari moraju da formalizuju zahtjeve koji se traže od njih, kaže za "Dan" Vuković.

Navodi da je suštinski upoznat sa EU standardima u ovoj oblasti.

– Međutim, potrošači nijesu tražili sve to što EU nameće pčelarima. Zato se pčelari pitaju koji su to benefiti koje nudi EU pčelarima da bi pčelarstvo bilo održivo, ističe Vuković.

Kada su u pitanju obuke, Vuković kaže da su one postajale samo putem ličnog interesovanja, jer pčelarstvo je suštinski kod države bilo "poslednja rupa na svirali".

– Činjeno je tek toliko da bi se formalno "ispunila" slagalica zacrtana budžetom i drugim administrativnim aktima, smatra on.

Vuković ocjenjuje da će novi uslovi i prilagođavanje njima dovesti do ugrožavanja malih proizvođača.

– Tim prije što se zbog specifičnosti i kvaliteta meda sa ovih prostora, ne može sve mjeriti istim lenjirom, zaključuje Vuković.

Vrcanje i skladištenje meda po najvećim standardima

Velibor Cmiljanić je pčelar već 10 godina i trenutno ima 79 pčelinjih društava koja su registrovana u opštinama Mojkovac i Bijelo Polje.

– Imam dva pčelinjaka koja su mapirana. Koristim naprednu tehnologiju u pčelarstvu. Vrcanje i skladištenje meda su po najvećim standardima. Možda je najizazovnije pitanje u vezi deklaracije. Kada je u pitanju porijeklo i vrsta meda, kod nas na sjeveru Crne Gore on je poliflorni (pravi se od mnogo biljaka). Ako pčelar za godinu izvrca iz jedne košnice 10 tegli meda u prosjeku, to je premija. Kod nas je izrazito dobar med. Na svakom sajmu na kojem učestvujemo dobijemo zlatnu plaketu ili medalju, izjavio je za "Dan" Cmiljanić.

Za Čobeljića sa 100 košnica nema prepreka.

Mojkovčanin Pujo Čobeljić ima 100 košnica pčela i spada među najveće pčelare u toj i u kolašinskoj opštini.

Pčelinjak Čobeljića

- Dan

– Crnogorski pčelari neće imati ama baš nikakvog problema da svoje pčelarenje prilagode regulativama pčelarstva u EU. Većina crnogorskih pčelara je registrovana, vode računa o higijeni, o načinu zaštite svojih pčela (o ljekovima), o ambalaži i marketingu, tako da su odavno ispunjeni svi ovi uslovi kod većine pčelara. Sa svim ovim standardima dobro smo upoznati, imamo dosta predavanja koja organizuje Udruženje pčelara na ovu i druge teme iz pčelarstva, rekao je za "Dan" Čobeljić.

Prema njegovim riječima, novi uslovi neće ništa promijeniti ni kod velikih, ni kod malih proizvođača meda u Crnoj Gori.

Zatvaranje poglavlja zavisi od ispunjenih mjerila.

Iz Uprave za bezbjednost hrane kazali su da zatvaranje poglavlja 12 zavisi od ispunjavanja završnih mjerila, posebno jačanja inspekcijskih, administrativnih i infrastrukturnih kapaciteta. Oni objašnjavaju da je Vlada planirala obaveze za zatvaranje pregovaračkih poglavlja do kraja 2026, ali konačna odluka zavisi od ocjene Evropske komisije i država članica EU.

Izazov informisanje pčelara o novim propisima.

Na važnost informisanja pčelara o novim EU regulativama ukazuje i pčelar Milo Šarac iz Pljevalja. On smatra da će najveći izazov biti kako informisati sve pčelare na području pljevaljske opštine.

– Starosna struktura onih najboljih je 60+ godina i velika većina njih ne koristi pametne telefone. Potrebno je što više brošura u štampanom izdanju dostaviti pčelarima o novim regulativama i standardima. Takođe, uključiti pčelarska udruženja koja su aktivna u Pljevljima kako bi i oni pomogli boljem protoku tačnih i pravih informacija – predlaže on.

Kada je riječ o uslovima i standardima, oni se, kako naglašava, u velikoj mjeri poštuju i sad.

– Svi oni koji se ozbiljno i decenijama bave ovim poslom poštuju sve navedene standarde (higijena, bezbjednost, zdravstveno stanje pčelinjaka) – kazao je Šarac za "Dan".

Ističe da njegova porodica u proizvodnji meda primjenjuje sve standarde.

Šarac smatra da će novi uslovi pozitivno uticati na razvoj pčelarstva, doprinijeti stvaranju bolje konkurencije i postaviti standard za sve koji su novi u ovom poslu.

– Takođe, ovo vidim kao šansu za plasiranje crnogorskog meda na tržište EU – zaključuje on.